Hakiranje vodokotlića
Što ste sve spremni napraviti za spas kapljica što život znače? Neki zatvore vodu dok peru zube, neki ugrade štedljive tuševe a neki hakiraju vodokotliće.
Uz ekološku stranu medalje, koja bi trebala biti glavni razlog ovakvih poteza, novčane uštede u energiji kao i vodi sve više dobivaju na značaju sa svakim novim povećenjem cijena energije i vode. Kako su cifre za vodu, barem na mom računu, nedavno dosegnule zabrinjavajuće granice razmišljam slijediti inicijativu ekipe sa bloga EarthThreat do koje sam slučajno dosurfao još prošle godine. Na navedenom blogu pojavila se inicijativa hakiranja tuđih vodokotlića, kada ste na tulumu, u gostima, gledate utakmicu kod prijatelja. Jednostavnom tehnikom savijanja držača plutače smanjite razinu do koje se vodokotlić puni. Prijatelji ne bojte se, inicijativu odrađujem samo u vlastitom stanu.
Otvorivši poklopac svog vodokotlića nailazim na nepremostivu zapreku. Plovak vodokotlića je koncipiran na sasvim drugi način nego na slici, sve od plastike. Izgleda da se naši standardi za vodokotliće razlikuju od američkih pa od savijanja ništa. Dajem se u proučavanje vodokotlića i otkrivam plastični vijak kojim se plovak može spustiti i na taj način dobiti isti efekt. Pokušavam ga okrenuti ali izgleda da je već na najnižoj razini, a razna vode u vodokotliću je i dalje dosta visoka. Prelazim na plan B.
Preostaje mi samo stari provjereni način hakiranja. PVC boca od 1,5 litare, puna vode, postavljena u slobodni kut tj. stranu vodokotlića. Gornju stranu boce fiksiram sa komadom žice kako ne bi došlo do kretanja boce unutar vodokotlića i to je to. Prelazimo u fazu testiranja. Sve funkcionira savršeno a vodokotlić svoj posao obavlja besprijekorno.
I tako nakon nekih 15-ak minuta vodoinstalaterskog iskustva, zadovoljan činjenicom da sam spasio barem maleni dio kapljica života, dajem se u ekonomiku.
Svakim puštanjem vode štedim 1,5 litru vode, koliko sadrži PVC boca. Ako vodu puštam u prosjeku 6 puta dnevno, ispada da godišnje uštedim 3285 litara vode ili preračunato po zagrebačkim cijenama oko 30 kuna godišnje. Oni koji više puštaju imaju se zašto i potruditi.
Aktualnosti iz svijeta Biomasa Događanja Domaća stvarnost eEnergetika Ekologija Ekonomija Energija iz sunca Energija iz vjetra Graditeljstvo Grijanje i hlađenje Hidroenergija Obnovljivi izvori Potrošačka tehnika Računalne tehnologije Rasvjetna tehnika Razgovori Razvoj projekata Transport Ušteda vode Zakoni i propisi Zanimljivosti
- GOGA : VEZANO ZA OVO…Evo ja izražavam želju za kupnjom jedne male vjetroturbine i fotonaponskog solarnog...
- Gordan : LEDit žarulje možete kupiti u MICROLINE-u. Prije smo imali LED žarulje ali su slabo svjetlile ali sad imamo...
- Ivan Szekeres : Osim toga, malo se izmijenila i postava, možda ne za trajno, ali drago mi je vidjeti da je eeCroatia...
- Mate Rebić : Recesija :-))))) Zezam se, jednostavno dan ima samo 24 sata ali nastavljamo gdje smo stali
- 3kolone : long time no see ;-), ali link je odličan
što se desilo s ovom stranicom?
Copyright © 2007-2010. | Sva prava pridržana
Zanimljivo, kod nas u zgradi nitko nema vodokotlić, već odvrneš pipac i pustiš vodu da ti fino i kvalitetno isplahne WC. A zašto ne bih hakirao kotlić ni da mogu nešto uštediti? Zato jer čitava zgrada (10 katova x 10-ak ili više stanova po katu) ima zajednički vodomjer. Dok se to ne promijeni neću ni razmišljati o štednji vode. Eh, da ne zaboravimo i zajedničko grijanje, koje zimi doseže i 400 kuna bio ti u stanu ili ne… :-))
…Zato jer čitava zgrada (10 katova x 10-ak ili više stanova po katu) ima zajednički vodomjer. Dok se to ne promijeni neću ni razmišljati o štednji vode…
Neobično mi je da to baš od svog imenjaka čujem. Nešto sam krivo shvatio ili je to stereotipno hrvatsko razmišljanje?
E vidiš, nije uvijek stvar u financijskoj dobrobiti. Nije energetska učinkovitost proizašla iz potrebe financijske uštede već iz potrebe zaštite okoliša. Tako i za vodokotliće, više meni znači što spasim par kapljica od pročišćivača nego što imam na kraju godine koju kunu.
Problem je što u mojoj zgradi u stanovima niti nema vodokotlića… :-))
Još za vrijeme Juge sam jednom gledao dokumentarac o uštedi vode u saveznoj državi Nevadi (USA). Mislim da je dokumentarac čak djelo Sir David Attenborough-a. U kamionet je stavio hrpu cigli i gdje je god stao na benzinskoj pumpi, motelu ili slično, u vodokotlić je stavljao 2 cigle:) Tada mi je to kao djetetu bilo baš simpatično ali danas više na to gledam kao na ekološku uštedu nego novčanu. Voda je jedan od svjetskih resursa koji najbrže nestaje.
Pretpostavke su da će se prije 2050. godine voditi ratovi oko zaliha vode. Stoga preporučam štednju vodu na “najgluplji” i najjednostavniji način a to je hakiranjem vodokotlića:) jer činjenica je da čovjek najviše vode potroši tuširanjem i ispiranjem zahodske školjke…
Većina kotlića kod nas ima mogućnost regulacije razine vode do koje se puni. Izgleda kao šaraf negdje blizu plovka. Tako da ne moraš stavljati unutra flašu.
Također noviji kotlići imaju dvije opcije za ispuštanje vode: potpuno i djelomično. (to su ona dva gumba)
Samo, malo mi je upitna ovakva štednja, ako kotlić ne vrši svoju funkciju ispravno. Jer smanjenjem količine vode u kotliću, on slabije ispire školjku pa postoji mogućnost da će biti potrebno više od jednog ispiranja.
Meni se razina ograničena regulacijskim vijkom učinila previsoka pa ja ipak stavio bocu, a vodokotlić radi svoju funkciju i ovako hakiran
simpatično rješenje
samo da -projektil- odpliva na željeno odredište
drugo
onaj pri komentar
kaže d aga nije briga jer je zajedničko brojilo
onda on i ne plaća koliko troši
tako je i u mome ulazu bilo pa sus e mnogi širili i kitili na tuđi račun
sve do jednog dana
pa su iz vodovoda zatvorili i stavila nam slavinu vani
bili smo ko čergari
nije to sve
nakon nekog vremena su nas ucijenili
paltili smo sve potrođšeno i plus tristo kuna za nove satovesvako sam sebi je morao kupiti sat
od njih
nemojte pametovati
ovo je odlično rješenje i za pohvalu