Kategorije

Aktualnosti iz svijeta Događanja Domaća stvarnost eEnergetika Ekologija Ekonomija Energija iz sunca Energija iz vjetra Graditeljstvo Grijanje i hlađenje Hidroenergija Obnovljivi izvori Potrošačka tehnika Računalne tehnologije Rasvjetna tehnika Razgovori Razvoj projekata Transport Ušteda vode Zakoni i propisi Zanimljivosti

Najnoviji članci

Učinkovitost solarnih ćelija tankog filma čak 16,4%?

17.Rujan 2009 | Objavio Ivan Szekeres

Greenfiber: Građevinska izolacija od recikliranog materijala

28.Travanj 2009 | Objavio Ivan Szekeres

NASA objavila simulaciju topljenja arktičkog leda

27.Travanj 2009 | Objavio Ivan Szekeres

Salzburg ElectroDrive: Pretplati se na električno vozilo i vozi!

23.Travanj 2009 | Objavio Ivan Szekeres

AWERES: Educirajmo mlade o obnovljivim izvorima energije

20.Travanj 2009 | Objavio Ivan Szekeres

Koliko fotonaponskih modula stane na jedan hrvatski krov?

15.Travanj 2009 | Objavio Ivan Szekeres

Konferencija: Integracija obnovljivih izvora energije u EES

6.Travanj 2009 | Objavio Mate Rebić

Energetska učinkovitost u službi zelenog turizma

2.Travanj 2009 | Objavio Mate Rebić

Iskorištavanje topline iz otpadnih voda

25.Ožujak 2009 | Objavio Mate Rebić

PiO: Toplinska pumpa na postojeći objekt?

24.Ožujak 2009 | Objavio Mate Rebić


Je li putovanje vlakom zaista zeleno kao što ga reklamiraju?

4.2.2009 | Objavio Ivan Szekeres pod Transport |

Željezničke kompanije u Velikoj Britaniji i Francuskoj nastoje reklamirati putovanje željeznicom kao zeleni način putovanja, budući da ih vuku električne, a ne lokomotive pogonjene dizelom. No, iako su direktne emisije izbjegnute, što je s posrednim emisijama stakleničkih plinova?

Putovanje vlakom nije tako zeleno kao što se čini…

Pretpostavimo li da su upotrebom električne energije za vuču vlakova izbjegnute dizel lokomotive i direktne emisije iz njihovih ispuha, dobivamo vrlo dobru marketinšku podlogu za zeleni spin. U konkretnom slučaju više europskih željezničkih kompanija naglašava da putovanje vlakom predstavlja značajno smanjenje emisija. Tako, na primjer putovanje Virginovim nagibnim vlakovima rezultira 78% smanjenjem emisija u odnosu na putovanje avionom. Istu priču vrti i Eurostar koji tvrdi da put do Pariza vlakom rezultira s 10 puta manje emisija nego let s Heatrowa ili Gatwicka. Sve su te tvrdnje, naravno, bazirane na prosječnim emisijama po putniku i kilometru koje uključuju i proces proizvodnje električne energije, ali i popunjenost i vlakova i zrakoplova. Pretpostavljeno je naravno da su vlakovi napola puni. Ili napola prazni, ako vam se tako više sviđa.

virgin-pendolino.jpg

Virginov nagibni vlak (Gene Hunt, CC)

No, pozabavimo se mi malo brojkama. Recimo, koristeći Virginove električne nagibne vlakove emitiramo 27 g CO2 po putniku i kilometru, što je u usporedbi s avionskim letom s emisijama od 150 g CO2 po putniku i kilometru značajno manje. No, Virgin u svom voznom parku ima i Voyager vlakove s pogonom na dizel čije su emisije trostruko veće u odnosu na nagibne vlakove, to jest 74 g CO2 po putniku i kilometru, što značajno topi tvrdnju o 78% manje emisija. Slična priča je i s Eurostarom koji tvrdi da putujući do Pariza proizvodi svega 11 g CO2 po putniku i kilometru, što prije svega mogu zahvaliti činjenici da je skoro 80% električne energije u Francuskoj proizvodi iz nuklearnih elektrana. Zamislite slogan: “Naši vlakovi imaju smanjene emisije zato što ih pogone nuklearne elektrane!”. Vjerojatno ne bi prošlo, pa se zato taj dio i prešućuje. Također, pitanje je isto tako i što je sa spavaćim kolima u koja je nemoguće smjestiti toliki broj putnika u isti vagon kao u klasične putničke vagone. Na taj način gledano, noćni vlakovi imaju povećane emisije CO2 u odnosu na dnevne i tvrdnje željezničkih kompanija također ne stoje.

Željezničke kompanije bi trebale ozbiljnije poraditi ne samo na pitanju manje štetnog pogona, već i na pitanju energetskoj učinkovitosti vlakova, jer lako je baratati brojkama i magliti priču različitim metodama proračunom emisija. Slično magljenje priče dogodilo se i kad se proračunalo da jedna jedina pretraga na Googleu rezultira emisijama od 7 g CO2, na što je naravno sam Google izašao s demantom i vlastitom proračunatom emisijom od svega 0.2 g CO2 po pretrazi. Naravno i jednu i drugu brojku je dosta teško provjeriti, pa svatko od njih može do mile volje tvrditi svoje.

Izvor: Guardian via NEI Nuclear Notes


Vezani članci
Ostavite komentar