Obnovljivi izvori energije: Kako to rade u Nizozemskoj?
10.2.2009 | Objavio Ivan Szekeres pod Razgovori |
Sadašnji udio obnovljivih izvora energije u Nizozemskoj jest blizu 3%, što je daleko bolje situacije u Hrvatskoj, no obje države imaju velike planove po pitanju OIE do 2010. odn. 2020. godine. Istražili smo kako Nizozemska namjerava ispuniti taj plan i što bi Hrvatska na nizozemskom iskustvu mogla naučiti.
Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost u Nizozemskoj
Svi znamo da su obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj u podosta nepovoljnoj poziciji i iako postoje veliki planovi u novoj energetskoj strategiji te obaveze prema EU do 2010. godine, katkad je dobro čuti kakva su iskustva u drugim državama koje su već dulje vrijeme članice EU. Iz tog razloga o primjeni obnovljivih izvora energije odlučio sam porazgovarati s gospođom Jadrankom Čače, koja već dulje vrijeme živi u Nizozemskoj i radi na području obnovljivih izvora energije. Nakon više godina rada za nekoliko energetskih kompanija u Nizozemskoj, u 2002. godini osnovala je vlastitu tvrtku RenCom te radi kao samostalni konzultant za obnovljive izvore energije. Osim konzultantskog posla radila je i na više projekata u okviru projekta Inteligent Energy Europe te LEADER, od kojih je meni osobno jedan od najzanimljivijih bio projekt WINEUR čiji je cilj bio promocija primjene vjetroturbina u gradskim sredinama. Od ostalih projekata tu su ELREN, ali i PVUPSCALE čiji je cilj promocija primjene fotonaponskih sustava u gradskim sredinama.
Kakva je trenutna situacija s obnovljivim izvorima energije u Nizozemskoj?
- Udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji u 2007. godini iznosio je 2,85%. Najveći dio tiče se upotrebe biomase u elektranama (1,8%) i prijevozu te energije vjetra (0,9%). Rezultati su poprilično slabi jer je 2003.godine vlada neočekivano ukinula poticajne mjere, da bi ih ponovno uvela u travnju 2008. godine kako bi se realizirali planovi za 5% obnovljivih izvora energije u 2010. godini te 20% do 2020. Naravno, za postizanje tog cilja napravljeni su planovi za svaki od obnovljivih izvora energije: biomasa, bioplin, biološka tekuća goriva, energiju vjetra i sunčevu energiju (za dobivanje toplinske i električne energije) te primjenu dizalica topline.
Potiče li država projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i kako?
- Kao što sam već prethodno rekla, planirano je postupno povećanje energetske učinkovitosti od 2% na godišnjoj razini do 2020. godine. U 2007. godini napravljen je generalni plan, dok su u 2008. godini napravljeni planovi po sektorima: obnovljivi izvori energije, zgradarstvo, promet, biološke sirovine za industriju, staklenici kao izvori energije, bioplin i čista fosilna goriva te povećanje učinkovitosti ulančavanjem procesa. Najvažniji element čitave priče jest da su planove po područjima razradili sami predstavnici s tog područja djelatnosti te da planovi pokazuju da će i sami sektori, ali i država zaraditi na provođenju tih planova. Izvedbom ovih planova postići će se inovacije, uštede na troškovima (gorivo i sirovine iz uvoza), otvaranje novih radnih mjesta i bolja pozicija na tržištu EU.
Radili ste na projektu WINEUR čiji je cilj promovirati primjenu urbanih vjetroturbina. Projekt je početkom 2007. godine završen, a kako biste nakon dvije godine ocijenili njegove rezultate?
Cilj WINEUR-a bio je ustanoviti i opisati stanje na tržištu: proizvode i njihove cijene, kvalitetu i spremnost tržišta te zakonske okvire i probleme koje je potrebno riješiti. U Nizozemskoj je na osnovi ovog projekta osnovana specijalizirana udruga za male vjetroturbine u okviru postojeće udruge NWEA (Nederlandse Wind Energie Associatie). Profesionalna udruga postavila si je četiri kratkročna cilja: certifikacija, praćenje postojećih instaliranih vjetroturbina i javno objavljivanje rezultata (putem baze podataka), informiranje državnih organa (u cilju prilagodbe zakonskog okvira te otvaranje specifičnog razvojnog programa za male vjetroturbine) te širenje informacija na tržištu. Isto tako, na temelju WINEUR-a uspjeli smo uvjeriti vladu da postoji perspektiva za primjenu malih vjetrenjača u Nizozemskoj. Na taj način postiglo se oslobađanje sredstava za financiranje procesa certifikacije, a uskoro se nadamo da će na red doći i strukturno praćenje te komunikacija.
Urbane vjetroturbine (Naturewise, CC)
Važno je napomenuti da je profesionalna udruga postavila jasne uvjete pred proizvođače: prvo certifikacijom moraju dokazati da su njihovi proizvodi dobre kvalitete, a tek nakon toga možemo pristupiti razgovorima s vladinim organizacijama o poticajnim mjerama. Također, u izradi je priručnik za općine o postupku primjene malih vjetroturbina koji bi trebao biti gotov krajem ožujka kao i „vizija“ udruge koja će sadržavati smjernice prilikom razgovora o prilagodbi zakonskih okriva i uvođenju specifičnih poticajnih mjera.
Jesu li financijska kriza i globalna recesija smanjili interes za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Nizozemskoj?
- Za financiranje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije rezervirana su sredstva za narednih nekoliko godina (do 2011.). Za sada nema nikakvih naznaka da će se te rezerve smanjivati zbog financijske krize. Dapače, u mnogim razgovorima na televiziji s bivšim političarima i stručnjacima iz različitih sektora naglašava se da će upravo ove mjere, zbog povoljnog učinka na gospodarstvo, pomoći izlasku iz krize.
Od svih tehnologija obnovljivih izvora energije prisutnih na nizozemskom tržištu i tržištu EU, za koju vlada najveći interes i koja ima najveću perspektivu za ubrzan rast u budućnosti?
- Primjena biomase kao obnovljivog izvora energije (struja, bioplin, biološka goriva za potrebe prijevoza) te primjena energije vjetra na kopnu i na moru imaju najveći udio u planiramom kapacitetu obnovljviih izvora energije za 2020. godinu. Potpuna slika izgleda ovako:
Primjena biomase za dobivanje električne energije trebala bi se povećati sa sadašnjih 56 PJ na 388 PJ do 2030. godine.
Primjena energije vjetra sa do sada instaliranih 1.8 GW na 4 GW na kopnu i sa 0.22 GW na 6 GW na moru
Dobivanje električne energije iz energije Sunca sa sadašnjih 0.056 GWp na 0.5 GWp u 2015, dok je za 2030 godinu planirano 6 GWp, odnosno 75 GWp do 2050.
Ukupan udio toplinske energije iz obnovljive energije sa sadašnjih 4,5 TWh na 15 TWh u 2020. godini. Podatak se odnosi na iskorištavanje okolišne topline.
Nova formula je (M= -0+) ona je razbila silu teza ili
(ona je razbila gravitacijsku silu)
***************************
Formul ne podleze zakonima TERMODINAMIKE
M/djelotvornost
M dobivena snaga = 100%.
M dodatna snaga = 0%
Moze zamjeniti sve obnovljive i ne-obnovljive izvore energije.
Ispustanje svih otrova u okolis = 0%.