Pošast zvana “Toplinski most”

Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira, živ ili mrtav. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika, toplinski most je pred vama.

Toplinski most je manji dio plašta građevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala, promjene debljine plašta ili geometrije građevine. Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok. Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom, koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti građevine prema vani. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata.

Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta.

Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška, pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka, greška u projektiranju ili greška u građenju.

Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani. Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani.

Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga:

Povećene potrošnje energije

Pojavom toplinskih mostova na građevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani građevine.

Održavanje objekta

Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima, u ekstremnim slučajevima i plijesni. Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar građevine bude na nižoj razini. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru.

Komfor unutar objekta

Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora.

Zdravlje korisnika objekta

Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema.

Zbog svega ovog, gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije, toplinski mostovi su jedan od glavnih problema građenja.