Sijećate li se trenutka kada je netko ozbiljno razmatrao energetsku učinkovitost kao izlaz iz energetskih problema? Ja se definitivno ne sijećam, barem ne kod nas! Svaka priča o energetskoj budućnosti završava sa pozivom na javni dialog o nukleranoj energiji.
Hrvatska se trenutno nalazi u relativno nezavidnom energetskom položaju. Potrošnja energije je iz godine u godinu sve veća, pritisak na povećanje cijena energije sve veći a isto tako i uvozna komponenta energije. U takvoj situaciji sve više se osjeća ispipavanje terena za potencijalnu izgradnju nuklearke koja bi nas trebala riješiti muka energetske ovisnosti i nestašice energije. A jedini izgovor za takvo poimanje energije krije se u obliku 5% povećenja godišnje potrošnje energije. Da li nas je stvarno tako lako osuditi na linearan porast potrošnje energije u bliskoj i daljnjoj budućnosti?
Slična situacija dogodila se još krajem 70-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u, kada je službena politika proicirala potrošnju energije za budućnost i naravno predvidila konstantan rast potrošnje primarne energije. Djelomičan odgovor na naša današnja pitanja još tada je dao gospodin koji se zove Amory Lovins, koji je ponukan linearnim prikazom ovisnosti o energiji još krajem 70-ih godina napravio vlastitu energetsku projekciju budućnosti. Definirao je dva ključna pojma koja se koriste još i danas, hard energy path i soft energy path. Hard energy path se temeljila na pretpostavci da veća količina energije znači i bolju energetsku uslugu tj. da će nam sa većom količinom energije i krajnja korist (energetska usluga) biti veća. Na njoj se tada temeljila i proicirana energetska budućnost SAD-a. Soft energy path pretpostavlja energiju kao sredstvo do socijalnih ciljeva tj. energetskih usluga i tako postavlja energetsku uslugu u prvi plan preispitivajuću količine potrebne energije i pitanja diverzifikacije izvora. Osnovni značaj ovih postavki iz 1970-ih godina ogleda se u sadašnjosti. Pretpostavke intenzivnijeg razvoja tehnologija za poboljšanje energetskih usluga, naspram povećanja potrošnje energije, pokazale su se u značajnoj mjeri točnima. I zbog toga je Amory Lovins danas u SAD-u ee guru.

I kao što je vidljivo sa grafa iznad, Amory je tada bio itekako dalekovidniji od oficijalne energetske politike. Lovins je predvidio uvođenje novih tehnologija tzv. soft technologies koje će redefinirati energetske usluge i smanjiti utjecaj potrošnje energije na okoliš. I mora mu se priznati da je bio jako blizu.
Kao što i sami znamo, nove tehnologije omogućile su povećanje energetskih usluga uz manju potrošnju energije. Fluokompaktne žarulje, LED, solarni sustavi, potrošna tehnika, hibridni automobili… Soft tehnologija je napredovala znatno brže od predviđenog i svakim danom postaje sve realniji oblik suzbijanja utjecaja energije na okoliš.
Možemo li ovakva poimanja energije i energetske učinkovitosti iskoristiti kako bi lakše shvatili bit energije? Da li nam je za energetsku uslugu rasvjete potrebno više energije nego što je trošimo danas? Da li postoje tehnologije koje nam omogućuju da energetsku uslugu dobijemo pomoću manje energije? Ovakva pitanja, prema Lovinsu, postaju ključni element razvoja energetskog sektora budućnosti. Energija postaje energetska usluga a sve više je važnije kako jednostavnije, brže i jeftinije doći do te usluge.
I kada gledam hard path sa slike iznad, ne mogu a da ne primjetim sličnost sa projekcijama potrošnje energije u Hrvatskoj. Ako uzmemo u obzir da tržište energetske učinkovitosti u Hrvatskoj kao i regiji, zbog dugogodišnjeg zanemarivanja energetskih sustava i tehnologija, predstavlja znatno veći potencijal od tržišta energetske učinkovitosti u zapadnim zemljama, možemo se samo nadati da će netko pokrenuti i javnu (stručnu) raspravu o energetskoj učinkovitosti kao odrednici strateške energetske politike jer strateška energetska odrednica u smjeru energetske učinkovitosti u budućnosti nam može biti isključivo komparativna prednost.
Zanimljiva razmišljanja i poimanja energije iz druge perspektive možete vidjeti u nizu filmova o Amory Lovinsu na popularnom YouTube servisu.
Copyright © 2007-2010. | Sva prava pridržana
Nekad mi je toliko drago da imam korektiv pogleda na stvari…