Energetski certifikat – 5 zabluda

Koliko su se mediji raspisali o energetskim certifikatima govori o tome koliko je ta tema tražena roba. Ipak mnogi su tom štivu pridodavali nepotrebne pridjeve “spasitelja čovječanstva”  a da se prije toga nije išlo u malo dublju analizu samih zakonskih propisa. Zato evo 5 osnovnih zabluda vezanih uz energetsko certificiranje.

1. Ako imam bolji energetski certifikat, trošiti ću manje energije!

Pravilnik o energetskom certificiranju kaže da su zgrade svrstane u 8 kategorija od A+ do G zavisno o specifičnoj godišnjoj potrebi toplinske energije za grijanje, izražene u kWh/(m²a). Što to znači?

To znači da se zgrada promatra kao objekt, slično kao i hladnjak, televizor ili žarulja, kojemu se dodjeljuje energetski certifikat na temelju teoretskih pretpostavki vezanih uz građevinke elemente objekta i klimatološke uvjete a nevezano uz uvjete stvarnog korištenja. Ono što je potrebno naglasiti je da ovaj certifikat ne označava učinkovitost sustava grijanja, hlađenja ili rasvjete već samo građevinskih elemenata objekta. Tu je ovaj pravilnik i izazvao najviše rasprava.

Gužva klima uređaja (cc)

Tako recimo,  energetski certifikat A+ može dobiti građevina koja je vrhunski izolirana a ima sličan raspored vanjskih klima jedinica kao na slici iznad. Prema tome bi se recimo zgrada koja ima odličnu izolaciju, prozore, sustav grijanja ali ne i sustav rasvjete, teoretski mogla naći u najvišem energetskom razredu A+. Primjera radi. U nemali broj škola još i danas djeca rade pod starim svjetiljkama sa 300W žaruljama sa žarnom niti iako se bolji svjetlotehnički uvjeti mogu dobiti uz tri puta manje energije. Kako onda reći da taj objekt ima energetski certifikat A+ iako ima odlične toplinske karakteristike? Tako i vaš objekt može biti u B energetskom razredu ali potrošnja vam zbog neadekvatnih i neučinkovitih tehničkih sustava može biti veća od objekta koji je u D razredu ali sa energetski učinkovitijim tehničkim sustavima.

2. Stanovi sa boljom energetskom oznakom će biti skuplji.

Naravno da hoće ako gledamo sa marketinškog stajališta. Kao što smo već rekli, zgradu shvatite kao zamotani rođendanski dar, sva blještava izvana ali sam poklon ovisi isključivo i dobroti darivaoca. U slučaju zgrade darovi su kondenzacijski bojler, LED rasvjeta, solarni sustav, termostatski ventili… Zato dok vas nitko ne gleda provirite unutar poklona da vidite što vas čeka. To znači da investitori/prodavatelji mogu dobiti odličan energetski certifikat na temelju vrhunski izolirane zgrade što ih ne obvezuje da unutar objekta postave isto tako vrhunske tehničke sustave. Zato pazite, dobar energetski certifikat ne mora nužno značiti i manje troškove za energiju a samim time niti veću cijenu nekretnine.

3. Ako štedim energiju u svome stanu imati ću bolji energetski certifikat.

Energetski certifikat predstavlja specifičnu (normiranu) godišnju potrebu toplinske energije za grijanje koja ne ovisi o načinu korištenja tog objekta. Možete vi trošiti kao željezara ili kao kiosk sa jednom štednom žaruljom, vaš certifikat ostaje isti. Prema postojećem pravilniku certifikat vam se mijenja isključivo zahvatima na građevinskim elementima objekta (postavljanje izolacije, novi prozori…).

4. Ako koristim obnovljive izvore energije imati ću bolji certifikat.

Kako certificirati zgradu koja se u potpunosti grije na obnovljive izvore energije ali ima lošu izolaciju? Ili kako certificirati zgradu koja ima vrhunsku izolaciju a grije se na lož ulje? Primjer. Grijem zgradu na struju dobivenu iz fotonaponskog sustava. Da li stvarno moja zgrada zaslužuje energetsku uznaku E, F ili G samo zato što ima lošu izolaciju? Po pravilniku i ova situacija je moguća. Ista zbrka ako grijem kuću na stari kotao na lož ulje a imam vrhunsku izolaciju! Energetski certifikat je u ovom trenutku samo toplinski certifikat i nema previše veze da li za grijanje koristite obnovljive izvore, struju, plin ili imate učinkovitu rasvjetu ili ostale uređaje.

5. Da bi dobili energetski certifikat potrebno je termografsko snimanje objekta.

E ako vam ovo netko proda onda je to isključivo vaša greška. Termografsko snimanje objekta (nekoliko tisuća kuna a nekada i više) nije uvjet za izradu energetskog certifikata. Zato dobro odvažite ponude za energetsko certificiranje.

Sve ovo je isključivo pisano kao rekcija na mali milijun pitanja vezanih uz energetski certifikat koje svakodnevno stižu na našu adresu. Kako je samo certificiranje objekata još u povojima ovakvih pitanja će biti zasigurno još i više. Ipak, moramo naglasiti da će se certificiranje objekata zasigurno razvijati i polako obuhvaćati i trenutno neobrađene elemente potrošnje energije u pojedinim objektima.