Energetska (ne)učinkovitost u financijskoj krizi

Promatrajući reakcije naših političara, ekonomista pa i građana može se zaključiti da je došlo vrijeme da se remen stegne. A šta ćeš kriza je, svaka kuna se gleda. A kako u svemu tome pliva energetska učinkovitost?

Evo već nekoliko tjedana nije prošao niti jedan dan da netko nije pokušao biti štedno-savjetodavni spasitelj državnog proračuna, naših plaća, gospodarstva itd. Bilo je tu svega, od konkretnih rješenja pa do prijedloga na razini Pervanovih sinkronizacija iz devedesetih.

Ipak u svemu tome zanimljiva je samo jedna činjenica. Nitko, ama baš nitko od političara, novinara, stručnjaka, nije se značajnije oglasio po pitanju ušteda u energiji. Još nelogičnije u svemu je da se ta ista ušteda i energetska učinkovitost nalaze u našoj državnoj strategiji, cilj joj je donijeti uštede, pokrenuti nove djelatnosti i razvoj novih tehnologija a time i doprinijeti gospodarstvu. Ne samo da je u našoj državnoj strategiji već i europskoj, onoj kojoj toliko težimo. Stvarno mi nije jasno kako državni strateški cilj koji nam u ovom teškom vremenu istodobno može donijeti toliko željene uštede i potaknuti gospodarstvo, može biti toliko marginaliziran naspram ušteda tipa previše trošimo na sprovode. Samo za usporedbu, istu sumu novaca moguće je uštedjeti na energiji u samo nekoliko državnih zgrada u Zagrebu.

Zbog svega ovog jako mi je žao da je veliki potencijal energetskih ušteda toliko zanemaren, sa krizom ili bez nje. Ali ipak sam očekivao da će se netko od mojih kolega inženjera, barem oni koju su aktualno kroz izradu energetske strategije upućeni u područje energetske učinkovitosti, javiti kako bi uputili zainteresirane u blagodati štednje kroz energetsku učinkovitost, pogotovo u situaciji kada nam financijska kriza kuca ulazi na vrata.

Mnogi će reći da je iluzorno očekivati čuda, u čemu se i slažem, pa na kraju ispada da će profesor Pervan još dugo biti jedini koji dijeli savjete o štednji energije.