Dalmatinski solarni snovi
2.7.2008 | Objavio Mate Rebić pod Domaća stvarnost |
Mislim da je svima jasno zašto nitko u Dalmaciji nije ostao ravnodušan na najnovije poskupljenje električne energije. Nitko nije ravnodušan zato što nema izbora. A kako bi situacija izgledala da Dalmatinci imaju solarne sustave?
Temeljno načelo svakog tarifnog sustava bi trebala biti pravičnost u naplati troškova učinjenih prema sustavu opskrbe energijom. To znači da oni koji troše ili sustav opterećuju više, više moraju i platiti. I stvarno, teoretski gledano, Dalmatinci troše više pa bi trebali i plaćati više. I sve je to u redu kada imate mogućnost izbora, što je u ovom konkretnom slučaju previđeno. I tako će 160 milijuna kuna poticaja za prevladavanje strujnog šoka zaobići dalmatinske džepove koji će većinom ući u najviši razred poskupljenja iz jednostavnog razloga što nemaju izbora.
A što bi se dogodilo da je ovih 160 milijuna otišlo u poticajna sredstva za solarne kolektore? Ako bi poticaj bio 1.000 kuna po kvadratu kolektora, ispada da bi ljudi mogli postaviti 160.000 m2 poticajnih kolektora što bi bilo dovoljno za grijanje potrošne tople vode za cca. 110.000 ljudi ili oko 21.000 obitelji, što predstavlja 25% stanovnika Splitsko -dalmatinske županije. Ovo je sasvim realan scenarij jer postoji kritična masa ljudi koji su spremni ići u ovakvu investiciju kada bi postojali nekakvi poticaji za solarne sustave kao što postoje u Europi.
Neću ulaziti u detaljniju analizu ali mislim da je jasno kako bi se pozitivni učinci ovakvih mjera osjetili ne samo u socijalnoj sferi već i u poduzetništvu povezanom sa solarnim sustavima od proizvodnje do instalacije. Očekivani prihodi od prodaje i instalacije solarnih sustava povećao bi se minimalno za 0,5 milijardi kuna što bi zasigurno dovelo do zapošljavanja značajnog broja ljudi u industriji obnovljivih izvora energije. O učinku na smanjenje ovisnosti o energiji, na podizanje energetske i ekološke svijesti da i ne govorimo. Ovih 21.000 obitelji sa svojih 40 MW (megavata) instaliranih u električnim bojlerima značajno bi smanjili opterećenje elektroenergetskog sustava a time i troškove HEP-a.
Mnogi će reći da nitko ne brani postavljanje solarnih sustava i u ovom trenutku, ali svaki sektor treba određeni poticaj dok se ne uspostave tržišni mehanizmi i to ne samo u financijskom već i edukativnom smislu. Ovakav pristup rješio bi dio naših energetskih problema na brz i učinkovit način koji bi zasigurno mnoge od nas probudio iz solarnog sna.