Riječi su znanstvenika Ivara Giaevera, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku i jednog od 650 znanstvenika koji su se odlučili suprotstaviti tvrdnjama Ala Gorea i UN-ova odbora za klimatske promjene koji je 2007. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
UN-ova konferencija o klimatskim promjenama održala se početkom prosinca u poljskom gradu Poznanu i njen cilj je bio dati smjernice za novi dogovor o klimatskim promjenama, budući da protokolu iz Kyota polako, ali sigurno istječe mandat. Prve skice novog protokola iscrtane su prošle godine na konferenciji na Baliju, a na ovoj konferenciji dane su jasne smjernice koje bi trebale dovesti do konačnog dogovora na UN-ovoj konferenciji koja bi se krajem 2009. godine trebala održati u Kopenhagenu.

No, Al Gore i UN-ov odbor za klimatske promjene (IPCC) ovih su dana dobili snažnu opoziciju. Diljem svijeta, 650 znanstvenika odlučilo se javno usprotiviti i proglasiti njihove tvrdnje o globalnom zatopljenju znanstveno neutemeljenima. Neke od najzanimljivijih izjava:
“Strah od [globalnog] zatopljenja jest jedan od najgorih znanstvenih skandala u povijesti… Kad javnog konačno spozna istinu, osjećat će se prevareno od strane znanosti i znanstvenika.” - dr. Kominori Itoh, nagrađivani japanski fizikalni kemičar.
“Nakon što sam pročitao da je [predsjednik UN-ova odbora za klimatske promjene] Pachauri usporedio skeptike s ljudima koji vjeruju da je Zemlja ravna ploča, teško mi je ništa ne reći.” - dr. William M. Biggs., stručnjak za klimatsku statistiku
“Stvarati ideologiju koja se temelji na ugljičnom dioksidu jest vrlo opasna besmislica… Trenutna uznemirenost vezana uz klimatske promjene jest sredstvo društvenog upravljanja i uvod u veliki ekonomski i politički sukob. [Klimatske promjene] postaju ideologija, što je zabrinjavajuće” - prof. Delgado Domingos, portugalski znanstvenik na polju zaštite okoliša.
No, unatoč znanstvenom odobravanju i(li) skepticizmu, iskustvo nas samih pokazuje da se u posljednje vrijeme nešto čudno događa s vremenskim prilikama. Je li to opažanje posljedica veće dostupnosti informacija ili se pak zaista radi o globalnom zatopljenju nije jednostavno reći kao što ne postoji ni jasna i znanstveno utemeljena veza između emisija stakleničkih plinova i (mogućeg) globalnog zatopljenja. Iz tog razloga upravo dolazi do žestokih rasprava između pristaša i skeptika, bilo na laičkoj ili pak znanstvenoj razini.
Gledano kroz prizmu energetske učinkovitosti kao glavni motiv za implementaciju njenih mjera obično jest ostvarivanje ušteda i smanjenje troškova, dok je smanjenje emisija i briga za okoliš tek ugodna nuspojava koja ih dodatno argumentira. Stoga, sve i da se jednog dana pokaže da globalno zatopljenje ne postoji ili da emisije stakleničkih plinova nemaju nikakve veze s globalnim zatopljenjem, to ni u najmanjem smislu ne bi trebalo utjecati na energetsku učinkovitost. Osim toga, u najgorem slučaju, uvijek je lakše biti skeptik pred globalnim zatopljenjem, nego pred novcem koji nekim čudom ostaje u novčaniku… ![]()
Copyright © 2007-2010. | Sva prava pridržana
Hmm… ja vjerujem znanstvenicima, većina izgleda vjeruje da je globalno zatopljenje problem. Pa, posljedično, i ja barem slutim da je to veliki problem. Ali, ja osobno taj problem ne vidim i daleko sam od toga da bih tvrdio:
“No, unatoč znanstvenom odobravanju i(li) skepticizmu, iskustvo nas samih pokazuje da se u posljednje vrijeme nešto čudno događa s vremenskim prilikama.”
Upravo suprotno. Izuzmemo li znanstvenike i njihova upozorenja, ja osobno još nisam nigdje iskustveno doživio nešto bitno različito. Sjećam se i puno toplijih ljeta, hladnijih zima, kišovitijih proljeća od zadnjih 5-6 godina. Sjećam se vijesti o uraganima i poplavama još u osamdesetim…
“Iskustvo pokazuje” je prilično loš argument.
Pa onda valjda pod utjecajem medija pripisujemo takve atribute vremenskim prilikama i radi se, stoga, očito o mom i nekim tuđim iskustvenom doživljaju istih… a tebi ću prepustiti drugačiji iskustveni doživljaj…
Evo meni konkretno nisu uopće važni argumenti za ili protiv globalnog zatopljenja. U ovom slučaju mi je važniji zdrav razum. Evo recimo upalite svoj auto u garaži pa se malo tamo zadržite i recite mi da nema nikakvih posljedica. Mi jednostavno živimo u malo većoj garaži i važno mi je samo da se ide u smjeru čiste garaže, sa ili bez globalnog zatopljenja.
pametan čovik ne može virovat u globalno zatopljenje… točka.. što se tiče Mate, ako budeš pišu kadi, vidit ćeđ posljedica.. kad pišaš u more već malo drugačije, zar ne?
p.s. većina znanstvenika ne vjeruje u teoriju antropogenog globalnog zatopljenja..
Pustimo na stranu globalno zatopljenje, možda je možda nije, ali Siščani se sigurno ne bi složili sa ovom teorijom pišanja u kadu. One njihove industrije pišaju u more a oni ipak imaju posljedica, nažalost.