Eurostat je objavio najnovije statističke podatke prema kojima se Europa nalazi na nešto većoj razini od 20% sa udjelom obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije.
Europska direktiva o obnovljivim izvorima iz 2009. godine postavila je pojedinačne ciljeve za svaku od zemalja članica ali uz globalni cilj od europskih 20% udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije. Zemlje koje su najbliže ostvarivanju postavljenih ciljeva su Rumunjska i Švedska. Tako Rumunjskoj treba još 3,6% a Švedskoj 4,6% da bi dostigle svoje zacrtane ciljeve od 24% i 49% udjela obnovljivih izvora do 2020. godine.

Fotografija: Martin Pettitt (cc 2.0)
Najveći doprinos sumarnoj europskoj energiji iz obnovljivih izvora daju tri najveće sile, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Francuska ima najveći udio obnovljivih izvora od 11%, Njemačka ima 8,9% dok Velika Britanija zaostaje sa svojih 2,2%. Francuska svoj udio do 2020. godine mora povećati za 12% dok Njemačka mora svoj udio povećati za 9,9%. Velika Britanija ima najteži zadatak jer svoj udio mora povećati za 13% kako bi ostvarila zacrtanu proizvodnju od 15%.
Najveći udio u pojedinačnoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora u 2008. godini ostvaren je u Švedskoj (44,4%), Finskoj (30,5%), Litvi (29,9%), Austriji (28,5%) i Portugalu (23,2%). Najmanji udjeli su ostvareni na Malti (0,2%), Luksemburgu (2,1%), Velikoj Britaniji (2,2%), Nizozemskoj (3,2%) i Belgiji (3,3%).
Eurostat ove podatke temelji na izračunu udjela obnovljivih izvora koji pokrivaju solarne fotonaponske i toplinske sustave, hidroenergiju (uključujući energiju valova i plime i oseke), energiju vjetra, geotermalnu energiju i biomasu (uključujući biološki otpad i tekuća biogoriva). Doprinosi toplinskih je uračunat za zemlje za koje postoje podaci o instaliranim sustavima.
Europska unija razmišlja i o podizanju svoje kumulativne ljestvice na 30% ukoliko se postigne dogovor sa SAD-om i Kinom oko ograničenja emisija stakleničkih plinova.
Copyright © 2007-2012. | Sva prava pridržana